Algoritmi kao suvremeni urednici vijesti

Ovaj istraživački projekt trajao je 18 mjeseci i uključivao je mješovitu metodologiju: anketno istraživanje na uzorku od 1.240 odraslih građana RH, kvalitativne dubinske intervjue s 34 novinara i urednika te tehničku analizu preporučnih algoritama pet najkorištenijih digitalnih platformi u Hrvatskoj.

Ključni nalaz potvrđuje hipotezu o algoritmizaciji izbora vijesti: korisnici koji primaju vijesti primarno putem platformi statistički značajno rjeđe susreću se s temama koje nisu u skladu s njihovim prethodno iskazanim preferencijama. Ovaj fenomen, poznat kao "filter bubble", prema našim podacima ne samo da postoji – nego se u proteklih pet godina intenzivirao.

Metodologija i uzorak

Anketno istraživanje provedeno je u listopadu i studenom 2025. Uzorak je kvotno stratificiran prema dobi (18–65+), spolu, stupnju obrazovanja i regionalnoj zastupljenosti. Margina pogreške je ±2,8 posto pri razini pouzdanosti 95 posto.

Dubinski intervjui provedeni su s urednicima i novinarima iz 12 različitih medijskih kuća, uključujući dnevne tiskovine, portale, televiziju i radiodifuzne medije. Intervjui su bili polustrukturirani i trajali su prosječno 67 minuta.

Ključni nalaz: 62,4% ispitanika u dobi 18–34 navelo je da su u posljednjih 7 dana vijesti primarno konzumirali putem društvenih mreža ili agregacijskih servisa, a ne direktnim posjetom novinskim portalima. Ovaj udio raste s 41% u 2020. godini.

Utjecaj na percepciju javnih pitanja

Algoritamska selekcija vijesti ima mjerljiv utjecaj na to koje teme korisnici percipiraju kao "važne". Usporedba agendi korisnika koji vijesti konzumiraju primarno digitalno s onima koji koriste kombinaciju tiskanih i digitalnih medija pokazuje statistički značajne razlike u prioritizaciji tema od javnog interesa.

Posebno je zabrinjavajući nalaz da korisnici platformi statistički rjeđe konzumiraju lokalne vijesti, vijesti o institucijama lokalne uprave i vijesti o pravosuđu – upravo onih kategorija koje su u demokratskom kontekstu najvažnije za obaviješteno građansko sudjelovanje.

Preporuke za medijsku politiku

Na temelju istraživačkih nalaza, tim portala Upland formulirao je skup preporuka za nositelje medijske politike u Republici Hrvatskoj:

  • Obvezno uvođenje medijske pismenosti kao zasebnog predmeta u osnovne škole, s fokusom na kritičku procjenu izvora i razumijevanje algoritamskog upravljanja sadržajem
  • Regulatorno praćenje transparentnosti preporučnih algoritama platformi s više od 500.000 aktivnih korisnika u RH
  • Uspostava javnog fonda za financiranje lokalnog istraživačkog novinarstva, s ciljem jačanja regionalnih medija koji su posebno pogođeni digitalnom fragmentacijom
  • Formiranje multisektorske radne grupe za praćenje utjecaja AI generiranog sadržaja na informacijski ekosustav