Hrvatska na globalnoj karti slobode tiska

Prema najnovijim podacima organizacije Reporters Without Borders (RSF) iz Svjetskog indeksa slobode tiska za 2025. godinu, Hrvatska zauzima 42. mjesto od 180 rangiranih zemalja s ukupnim rezultatom od 61,94 boda — što ju svrstava u kategoriju "zadovoljavajuće stanje" (engl. satisfactory situation). Ovo je pad za šest mjesta u odnosu na 2023. godinu, kada je Hrvatska bila na 36. poziciji.

Novinari s mikrofonima i kamerama čekaju ispred zgrade sudnice, naslonjeni uz metalne ograde na raskrsnici u centru Zagreba

RSF indeks procjenjuje pet dimenzija: politički kontekst, pravni okvir, ekonomski kontekst, sociokulturni kontekst i sigurnost. Hrvatska bilježi relativno visoke ocjene u dimenzijama pravnog okvira i sigurnosti, ali niže ocjene u dimenzijama ekonomskog konteksta i političkog pritiska na uredničke odluke.

42.
RSF indeks slobode tiska 2025.
61,9
bodova od 100 (RSF metodologija)
14
dokumentiranih slučajeva pritiska 2024.
2
fizička napada na novinare u 2024.

Usporedba s regionalnim sustavima

U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, Hrvatska se nalazi na prvom mjestu po slobodi medija. Slovenija (15. mjesto) i dalje predvodi region s jednim od najviših plasmana u jugoistočnoj Europi. Srbija (98. mjesto), Bosna i Hercegovina (79.) i posebno Crna Gora (106.) bilježe znatno niže plasmane, uz ozbiljna pitanja o neovisnosti regulatora, financiranju medija ovisnom o vlasti i slučajevima zastrašivanja novinara.

„Sloboda tiska nije samo apstraktno pravo — ona je operativna pretpostavka funkcionalne demokracije. Tamo gdje novinari ne mogu istraživati bez straha od odmazde, građani ne mogu donositi informirane odluke."

Pavla Holcová, istraživačka novinarka, Organized Crime and Corruption Reporting Project

Dokumentirani slučajevi pritiska na novinare

Portal Upland u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom (HND) sustavno dokumentira slučajeve pritiska na novinare u RH. U 2024. godini zabilježeno je ukupno 14 ozbiljnih incidenata:

  • SLAPP tužbe (strateške tužbe za gušenje javnog sudjelovanja) — 6 slučajeva, od čega su 4 bile usmjerene na istraživačke novinare regionalnih medija
  • Uskraćivanje pristupa informacijama — 3 slučaja gdje su javna tijela odbila pravovremen odgovor na zahtjeve po Zakonu o pravu na pristup informacijama
  • Ekonomski pritisak — 3 slučaja uskraćivanja oglasnog prihoda od strane lokalnih samouprava kao reakcija na kritičko izvještavanje
  • Fizičko zastrašivanje — 2 slučaja fizičkih napada ili prijetnji novinarima na terenu

SLAPP tužbe — sistemski problem europskog novinarstva

SLAPP (Strategic Lawsuits Against Public Participation) tužbe su one kod kojih tužbu ne pokreće osnovan pravni zahtjev već namjera zastrašivanja tužene strane ekonomskim troškovima dugotrajnih sudskih postupaka. Europska komisija 2022. usvojila je Direktivu o SLAPP tužbama koja državama članicama nalaže uvođenje mehanizama za ranu identifikaciju i odbacivanje neosnovanih SLAPP tužbi.

Hrvatska je zakon za transponiranje ove direktive donijela u lipnju 2024., no njegova puna primjena u praksi zahtijeva edukaciju pravosudnog aparata i usvajanje precedentnih odluka. U međuvremenu, manje novinare i portale i dalje financijski iscrpljuju dugotrajni sudski postupci čak i kada se tužba na kraju odbacuje.

Zakonodavni okvir i zaštita novinara

Pravna zaštita novinara u RH temelji se na Ustavu RH (čl. 38. — sloboda mišljenja i izražavanja), Zakonu o medijima, Zakonu o autorskom pravu i Kaznenom zakonu. Posebno je važna zabrana kriminalizacije klevete iz Zakona o izmjenama Kaznenog zakona iz 2006. — kleveta je dekriminalizirana i prešla u domenu građanskopravne odgovornosti, što je bio važan korak u skladu s europskim standardima.

Upland redovito objavljuje polugodišnji barometar slobode tiska u RH koji kompilira dokumentirane slučajeve, zakonodavne promjene i ocjene međunarodnih organizacija. Barometar je dostupan akademskoj i stručnoj javnosti te civilnom društvu.