Struktura hrvatskog medijskog tržišta
Medijsko tržište Republike Hrvatske karakterizira visok stupanj vlasničke koncentracije, kombinacija domaćeg kapitala i stranih medijskih grupacija te snažna prisutnost javnog medijskog servisa Hrvatska radiotelevizija (HRT). Prema podacima Vijeća za elektroničke medije iz 2025. godine, u Hrvatskoj je registrirano 219 televizijskih nakladnika, 158 radijskih postaja i više od 300 digitalnih medijskih platformi.
Najveće tiskane nakladničke kuće — Hanza Media, 24sata d.o.o. i Slobodna Dalmacija d.d. — kontroliraju više od 70 posto tržišta dnevnih tiskanih novina prema nakladi. U segmentu online medija situacija je nešto raznolikija, no i ovdje se bilježi snažna koncentracija prometa na manjem broju portala: prvih pet portala generira više od 60 posto ukupnih online čitatelja vijesti.
„Koncentracija vlasništva nije sama po sebi zapreka slobodi medija, ali stvara strukturni poticaj za samocenzuru i uređivačku prilagodbu interesima vlasnika. To je sistemski rizik koji regulatorni okvir mora aktivno adresirati."
dr. sc. Hrvoje Zovko, Institut za medijska istraživanja, ZagrebRegulatorni okvir i Zakon o medijima
Temeljni zakonodavni okvir za medijsku regulaciju u Hrvatskoj čini Zakon o medijima (NN 81/13, 114/22), koji propisuje uvjete osnivanja i poslovanja medija, zaštitu novinara i uredničku neovisnost. Nadzor nad primjenom zakona podijeljen je između Agencije za elektroničke medije (AEM) za audiovizualne medijske usluge i Vijeća za elektroničke medije kao neovisnog regulatornog tijela.
Hrvatska je 2023. transponirala revidirani Zakon o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) Europske unije, čime su platforme poput YouTube-a, Netflixa i Meta platformi formalnim putem uključene u regulatorni okvir. Ova promjena donosi nove obveze za platforme, ali i nova pitanja o granicama regulacije slobode izražavanja.
Medijska koncentracija — usporedni pregled
Prema indeksu medijskog pluralizma Media Pluralism Monitor (MPM 2024.) koji objavljuje Centre for Media Pluralism and Media Freedom, Hrvatska se nalazi u kategoriji umjerenog rizika za medijsku pluralnost s ukupnim rezultatom od 51 posto, što je blago iznad prosjeka za EU od 48 posto.
| Pokazatelj | Hrvatska 2024. | EU prosjek 2024. |
|---|---|---|
| Koncentracija vlasništva | Umjeren rizik (55%) | Umjeren rizik (52%) |
| Neovisnost javnog medijskog servisa | Visok rizik (68%) | Umjeren rizik (47%) |
| Zaštita novinara | Nizak rizik (32%) | Nizak rizik (29%) |
| Transparentnost vlasništva | Umjeren rizik (49%) | Umjeren rizik (44%) |
| Digitalne novosti i platforme | Visok rizik (71%) | Visok rizik (66%) |
Javni medijski servis — neovisnost i financiranje
HRT kao javni medijski servis financira se kombinacijom pretplatne naknade, prihoda od oglašavanja i izravnih državnih transfera. Prosječan godišnji prihod HRT-a iznosi oko 1,1 milijardu kuna, od čega pretplatna naknada čini oko 42 posto. Uredničku neovisnost HRT-a nerijetko propituju i domaći i međunarodni medijski analitičari, posebno u kontekstu redovnih razmirica oko imenovanja Programskog vijeća putem Sabora RH.
Regionalna perspektiva
U usporedbi s državama regije — Slovenijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom — Hrvatska bilježi relativno bolju zakonodavnu zaštitu slobode medija, ali zaostaje za slovenskim standardima uređivačke neovisnosti. Poseban izazov predstavlja hibridni model financiranja dijela regionalnih medija koji su oslanjeni na lokalne samoupravne jedinice kao glavne oglašivače, stvarajući korupcijski rizik za slobodu lokalnog izvještavanja.
Upland redovito objavljuje godišnji izvještaj o stanju medijskog prostora u RH koji je dostupan istraživačima, novinarima i civilnom društvu. Izvještaj uključuje ažurirane podatke o vlasništvu, financiranju i uređivačkim incidentima u protekloj godini.